Većina hrvatskih web stranica krši barem 3 zakona
Ne zato što su vlasnici kriminalci, nego zato što nitko ne zna pravila. Zakon o trgovačkim društvima, GDPR, Zakon o elektroničkim komunikacijama, European Accessibility Act. Četiri različita propisa, svaki sa svojim zahtjevima, svaki sa svojim kaznama.
Problem je što se većina poduzetnika fokusira na dizajn i sadržaj, a zaboravi na pravnu usklađenost. Rezultat? Web stranica koja izgleda profesionalno, ali krši zakon na pet različitih načina.
Impresum nije opcija, nego zakonska obveza
Zakon o trgovačkim društvima (čl. 21) i Zakon o elektroničkoj trgovini (čl. 6) jasno propisuju: svaka poslovna web stranica mora prikazivati naziv tvrtke, sjedište, MBS ili broj obrtnice, OIB, email i bankovne podatke. Kazna za nepoštivanje? Do 10.000 EUR.
A opet, otvorite bilo kojih 10 web stranica malih tvrtki u Hrvatskoj. Barem 7 od 10 nema kompletan impresum. Neki nemaju nijedan podatak osim email adrese.
GDPR kazne su stvarne i rastu
AZOP je samo u 2025. izrekao kazne desetke kazni hrvatskim tvrtkama. To nisu kazne za velike korporacije. Najveći dio otpada na male i srednje tvrtke koje nisu imale politiku privatnosti, nisu informirale korisnike o obradi podataka ili su slale marketinške emailove bez pristanka.
Politika privatnosti mora biti na hrvatskom jeziku, mora navoditi sve svrhe obrade podataka, pravne osnove i prava korisnika. Kopirati engleski template i prevesti ga na Google Translateu nije dovoljno.
Cookie banner koji zapravo radi
Imati cookie banner koji kaže "Koristimo kolačiće" s jednim gumbom "OK" nije usklađenost. To je dekoracija. Zakon o elektroničkim komunikacijama (čl. 43, st. 4) zahtijeva izričit pristanak za sve kolačiće osim strogo nužnih. To znači opciju prihvati i opciju odbij.
Još važnije, analitički kolačići (Google Analytics, Facebook Pixel) ne smiju se učitati prije nego korisnik klikne "Prihvati". Ako se učitavaju odmah pri otvaranju stranice, krišite zakon. HAKOM može izreći kaznu do 132.720 EUR.
Pristupačnost postaje zakonska obveza
European Accessibility Act stupio je na snagu 28. lipnja 2025. Hrvatska ga je implementirala kroz NN 89/2025. Za sada se primjenjuje na e-trgovinu i usluge, ali trend je jasan: pristupačnost postaje standard za sve web stranice.
Osnove su jednostavne: alt tekst na slikama, navigacija tipkovnicom, dovoljan kontrast boja. To nisu samo zakonski zahtjevi, to je dobra praksa koja pomaže svim korisnicima.
Izvori: ZTD čl. 21 (NN 136/24), ZET čl. 6 (NN 173/03), GDPR (Uredba EU 2016/679), ZEK čl. 43(4) (NN 76/2022), Zakon o pristupačnosti (NN 89/2025).